Koliko poznate firme u EU placaju svoje pripravnike/praktikante?

Ovo saznanje za mene je bilo iznenadjujuce: Ne placaju nikako ili vrlo malo!!!

Samo djeca bogataša idu raditi neplacene prakse u renomiranim firmama – jos cudnije.

O cemu se zapravo radi? Poznate, velike korporacije su svjesne da rad kod njih ce uveliko obogatiti biografiju studenta koji dodje na praksu, pa vrlo malo ili nikako ne placaju za rad osobe koja je na praksi. Obzirom da je migracija zbog posla sasvim normalna i redovna stvar u Evropi, nisu svi roditelji u mogucnosti (cesto ne zele) da plate djetetu da stanuje u drugom gradu kako bi dijete zavrsilo praksu u nekoj renomiranoj kompaniji. Iz ovog razloga djeca bogatijih roditelja (koji mogu sebi priustiti) srljaju da dobiju praksu u poznatim firmama, pa i 2 ili 3 takve prakse, samo da bi kasnije u CV-u (biografiji) imali to iskustvo i nasli dobar posao.

Totalni kontrast.

Nasoj omladini je vrh kada u nekoj opstini dobiju praksu/pripravnicki, pa samo nek je opstina. I jos nauce raditi onako kako to nasha administracija zna – kafa za kafom, … cast izuzecima. Ne kazem da treba bjezati od prakse u javnoj instituciji, ali ako nemas vezu da ostanes onda radije potrazi negdje u privatnom sektoru praksu pa se dokazuj i pokazuj, a dobices i priliku da vidis sta je rad.

Dakle,  PRAKSA!

NE ona praksa gdje dobijes papir da na fakultetu pokazes da si ‘odradio’.

Moj savjet je da praksu radis kada god imas vremena. Trazi nacin da radis praksu i na praksi se pokazi sto bolje mozes. Bitno je jako puno komunicirati sa uposlenicima firme u kojoj se radi praksa – jednog dana ce im zatrebati neko i sjetice te se. Naravno da ne mozes puno doprinijeti za mjesec ili tri mjeseca prakse, ali mozes pokazati da se trudis i da si ljubazna osoba koja sa svima uspostavlja komunikaciju, a kada podjes iz firme svi ce ti rado napisati preporuku. Obavezno nakon svakog posla trazi preporuku. Neko ko pocinje nema bogat CV, obogati ga preporukama! Trazi ih vec pri zadnjim danima prakse, komuniciraj sa osobama koje ce dati preporuku da znaju sta da napisu (mozda to nikad prije nisu radili) i nemoj napustiti firmu dok ne dobijes pismo preporuke jer jednog dana kada odes, mnogo je teze sjetiti se i sve napisati. Preporuku nije sramota traziti! To je najnormalnija stvar u poslovnom svijetu.

Plata u toku prakse: vjerovatno ce postojati neka naknada, ali ako praksa ne zahtijeva troskove preseljenja itd, onda uopste nije bitno koliko je placena. Treba biti svjestan i da praktikant cesto ometa druge uposlenike svojim pitanjima, pokusajima da uradi nesto itd.

Super je raditi praksu na prodajno orijentisanim poslovima – da se lakse shvati kako je tesko doci do novca, tj. zaraditi. U prodaji se najbolje vidi kako to zaista izgleda – borba za trziste, kupce, natjecanje sa konkurentima i zarada – odjednom se kockice pocnu slagati. Tu shvatite sta je pravi doprinos. Doprinos nije ono kada cijeli dan radite nesto i umorite se, doprinos je ono kada zaradite novac firmi i tu je bitna razlika. U banci mozete provesti 24 h na poslu, ali ce vas shef samo pitati koliko ste prodali (plasirali kredita, kartica, otvorili racuna itd.). E to je pravi doprinos firmi.  Ako ste danas radili 8 sati i prodali koliko je planirano, svakako da je to shefu draze nego da ste radili 24 h i niste ostvarili cilj. Pokusavam maksimalno pojednostaviti kako bi bilo razumljivo razlicitim strukama i generacijama.

Ukratko:

  • PRAKSU trazite, radite i shvatite je kao ulazak u svijet mogucnosti, kontakata, novih znanja, iskustva, ljudi koji ce vas se nekad poslije sjetiti ako to zasluzite. Pokazite da ste dobar materijal za oblikovanje, suradnju sa kolegama i rad.
  • Nemojte misliti da se samo preko oglasa moze prijaviti na praksu, naprotiv, mnogim firmama ce biti draze da dodjete direktno na vrata i obratite se voljni da pomognete a usput steknete malo iskustva. Firme cesto nemaju vremena niti prostora da smisljaju oglas i oglasavaju iako im treba ispomoc, a cesto ne zele natovariti sebi 100 prijava, tako da su sanse mnogo vece kada se ode direktno i pita. (PS: Nemojte slati roditelje 🙂 )
  • Obavezno trazite preporuku. Pored pisma preporuke napisite sebi u crticama sta ste radili na tom poslu a kasnije ce vam to posluziti da bolje slozite svoj CV.
  • Ako jos uvijek studirate prilike za praksu i posao su vam vece jer uvijek cete upoznati ili sresti nekog kolegu koji je negdje bio na praksi i zna vam reci kome da se obratite, itd. Informacije jako brzo kruze medju studentima.

Ne obazirite se puno sta ce reci ostali, narocito oni sto sjede i piju kafu po cijeli dan jer trud se uvijek isplati – kad tad!

Nadam se da ce barem jednom studentu ovo otvoriti oci i pomoci da sebi olaksa put do pronalaska posla. Jer ovo iznad je isto studiranje. Proaktivno.

Izvinjavam se sto je tekst nekad usmjeren na TI a onda na mnozinu – vi 🙂 Bitno je da je pojednostavljeno i razumljivo… valjda 🙂

Kakva su vasa iskustva?

Sretno!

4 thoughts on “Koliko poznate firme u EU placaju svoje pripravnike/praktikante?

  1. Praksa je bila moje prvo iskustvo. Nisam htjela samo pečat na papiru kao dokaz o obavljenoj obavezi, već sam poslala popriličan broj molbi i jedni su konačno odgovorili pozitivno. Radila sam tri mjeseca volontersku praksu, a onda me je taj vlasnik preporučio svom prijatelju i tu sam dobila prvi posao još dok sam studirala, sa platom od 300 KM. 😀 Vremenom sam prihvatila nove obaveze i naučila sam toliko toga za kratko vrijeme da sam još uvijek zahvalna tom čovjeku na prilici. To iskustvo me vodilo dalje, nakupila sam 3-4 kvalitetne preporuke i nakon tog prvog poluozbiljnog posla, uspjela sam ući u pravi posao, za koji nisam sanjala da ću moći dobiti tako brzo i tako ozbiljno nakon diplome.

    I stvarno, preporuka toliko znači, više nego npr. neka mala plata. Ljudi nisu svjesni koliko to može progurati u određenom trenutku. Iako se to kod nas ne cijeni kao u naprednijim zemljama, u neiskustvu naše omladine razne male stvari mogu biti prednost koja izdvaja iz gomile…

    Prijavi komentar

  2. Koliko poznate firme u EU placaju svoje pripravnike/praktikante?

    U koju si ti to poznatu firmu odradio pripravnički pa znaš to? Ja kad sam pregledala njihove sajtove za pronalazak posla(Austrija i Njemačka) svaka nudi platu, koja zavisi od raznih faktora, ali je plata.

    Da se ne lažemo. U BiH ta teorija ne pije baš vode. Na takav način posao dobiju 3 % ljudi, ako ne i manje. Ostalo se zna. Najčešći način jeste ulazak u političku stranku ili preporuka nekog ali ne na osnovu iskustva, već tuđe riječi i tad ti ne treba ni CV kamo li preporuka. Ukoliko želiš motivisati mlade ljude, posmatraj i ti stvari malo realnije.

    Što se tiče mog iskustva u Bosni. Pa recimo da sam prije 4 godine završila fakultet u Bosni, imam 26 godina i iza sebe biografiju koju sam suzila na 6 stranica, istog trenutka mogu dobiti više od 10 preporuka i ne kažem da to ne vrijedi. Opet bih uradila isto, ali da je to garancija da ću dobiti posao na način kako ide u normalnom poslovnom svijetu, nije. To mi je pomoglo da se istaknem od drugih pa sam se kasnije mogla “prodati” za posao u firmi koju želim kako u javnom sektoru, tako i u privatnom sektoru pod uslovom da uđem u partiju. Čak su mi sami prilazili i nudili posao. Ali, eto ja sam dopustila sebi luksuz i nisam htjela posao na takav način.

    Prijavi komentar

  3. Firme o kojima pricam u EU su iskustva osoba sa kojima sam u bliskom odnosu. Dakle, nikako nije generalna stvar. Nasi studenti cesto i ne shvataju to oko prakse, pa je stoga ovaj dio naglasen.
    Mozda nekoga interesuje kako uci u npr. tih 3%. Mnogi studenti ne shvate da to nije samo ucenjem, nego se moraju upaliti svi moguci ‘senzori’ i to je ono o cemu zelim pisati. Nikako ne o onome o cemu svi pisu – politika, stopa itd, kao sto je vec receno u prethodnim postovima.
    Ovo sto kazes da su ti prilazili i nudili posao je ipak nesto sto bi mnogi zeljeli, svaka cast na tome! Napisi sta si sve uradila da bi i drugi znali i pokusali isto, bilo bi super. A savjet je da biografiju suzis na 2 do max 3 stranice, i to je umijece, ali ona ne treba biti nikako duza.

    Prijavi komentar

Leave a Reply to Žena_vojnik Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *